Apostolović: Do kraja juna bićemo tehnički spremni za otvaranje Klastera 2 /VIDEO/
Šef Misije Republike Srbije pri Evropskoj uniji i rukovodilac Operativnog tima za proces pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji Danijel Apostolović rekao je da veruje da do kraja juna možemo biti tehnički spremni za otvarnje Klastera 2 i dodao da je cilj ovog tima da se ubrzaju sve stvari koje proizilaze iz našeg procesa pregovora o pristupanju EU. Na konferenciji “Dijalog o ekonomskim aspektima evropskih integracija i usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije”, koji je organizovala Američka privredna komora u Srbiji (AmCHam Srbija) Apostolović je podsetio je da cilj operativnog tima, koji je formiran na inicijativu predsednika Srbije Aleksandra Vučića, da se udvostruče napori za ubrzavanje pregovora o pristupanju i da se ozbiljno počne sa ispunjavanjem svih naših preostalih obaveza prema EU. “Naš glavni cilj je da ubrzamo sve stvari koje proizilaze iz našeg procesa pregovora o pristupanju. Pre svega, jedan od glavnih ciljeva je da pripremimo preostale klastere za otvaranje, naime Klaster 2, koji se bavi unutrašnjim tržištem, i Klaster 5, kohezionim resursima i poljoprivredom, a takođe i Klaster 6, koji je najlakši klaster za mnoge države članice jer ima samo dva poglavlja, ali za Srbiju je jedan od najtežih i najzahtevnijih jer tamo imamo čuveno Poglavlje 31 – Zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku”, rekao je Apostolović na otvaranju konferencije. Prema rečima Apostolovića, od februara do sada tehnički smo najbliži otvaranju Klastera 2. “Tu je ključna stvar da usvojimo zakon o kontroli državne pomoći. Zatim smo već uradili akcioni plan o šemama državne pomoći. Tu je i zakon koji je u proceduri, zakon o slobodnim zonama. Dakle, verujem da do kraja juna možemo da budemo tehnički spremni za otvarnje Klastera 2”, rekao je Apostolović. Klaster 5 je malo izazovniji, kako kaže Apostolović. Apostolović je reklao da je jedna od glavnih prepreka za Srbiju kako deblokirati proces i kako konačno otvoriti, pre svega, Klaster 3, koji je bio, spreman za otvaranje i koji je takođe preporučila Evropska komisija u svojih poslednjih pet izveštaja o zemljama. Podsetio je da set pravosudnih zakona moramo da uskladimo sa preporukama Venecijanske komisije. Zatim, dodaje da je uslov i usvajanje preporuka ODIHR-a u vezi sa izbornim procesom. “Tu smo već usvojili četiri zakona. Preostala su dva zakona koja treba usvojiti, to je zakon o finansiranju političkih aktivnosti i zakon o sprečavanju korupcije, i verujem da ćemo uspeti da to uradimo do kraja juna”, rekao je on. Jedan od najzahtevnijih uslova, kako kaže Apostolović je uspostavljanje i funcionisanje REM-a. Dodao je da je jedan od prioriteta Operativnog tima ispunjavanje kriterijuma za poglavlja o vladavini prava. “Moramo to da uradimo jer u skladu sa novom metodologijom, ne možemo početi sa zatvaranjem poglavlja ako ne uradimo Izveštaj o prelaznoj proceni kriterijuma. I da budem iskren, znajući situaciju u Srbiji, znajući odnos između vlade i nevladinih organizacija, medijskih udruženja, novinarskih udruženja, možete zamisliti koliko će ovo biti izazovno. Ali želim da verujem da možemo da postignemo i ovaj cilj u narednim mesecima”, rekao je on. Dodao je da je fokus tima takođe na agendi reformi gde imaju veoma konkretne korake. “Ovo je u okviru veoma poznatog i veoma smo zahvalni na tome, Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. I veoma smo zahvalni na grantovima koje zapravo dobijamo kada preduzmemo neophodne korake. Tu takođe moramo ubrzati tempo ispunjenja konkretnih koraka, zakona, strategija i promena na terenu koje bi trebalo da imamo”, rekao je on. Apostolović kaže da je cilj postići veću predvidivost u budućnosti. “Jedna od najvažnijih stvari je jedinstveno tržište. I već je dobar pravi zamah došao sa Planom rasta za Zapadni Balkan, gde imamo mogućnost da počnemo da se pridružujemo možda malim stvarima, malim koracima, ali želim da verujem da će u budućnosti biti još bolje. Na primer, SEPA je jedan od dobrih primera. Roming kao kod kuće je takođe veoma vredna inicijativa, a to je najavljeno i na samitu u Tivtu. Potpredsednica i generalna direktorka kompanije Visa za Jugoistočnu Evropu i predsednica Upravnog odbora Američke privredne komore u Srbiji Ana Drašković rekla je danas da za poslovnu zajednicu budućnost u EU nije apstraktni geopolitički izbor. “Za neke je reč o konkurentnosti izvoza na najbliže najveće tržište sada, a ne kada postoji politička volja. Za druge je to nivo spremnosti da se uskoro takmiče na jedinstvenom tržištu i šta se može učiniti da se to desi ranije. I da, reč je o regulatornoj predvidljivosti, jasnijim pravilima, stabilnijim procedurama, standardima koji su unapred poznati, manje prostora za proizvoljno tumačenje”, rekla je ona na otvaranju konferencije. Kako je navela, kopiranje pravila EU nije isto što i usvajanje evropskih standarda upravljanja. “Loše tumačenje direktiva, nedostatak poštovanja institucionalnog i tržišnog uređenja, brzo sprovođenje zakona može stvoriti više zabune i problema. Srbija nije prva zemlja koja je prošla kroz ovaj proces, nadamo se da neće biti ni poslednja. Tako možemo da učimo iz drugih grešaka i iz dobrih praksi. Da budemo jasni od samog početka, AmCHam čvrsto veruje i godinama se zalaže za usklađivanje sa standardima EU. Takođe bismo želeli da vidimo napredak u pristupanju EU, kao i dalji pristup novom jedinstvenom tržištu što pre”, rekla je ona. Ona je istakla da AmCHam aktivno sarađuje sa delegacijom EU više od decenije, i uz njihovu pomoć, direktno sarađuje sa predstavnicima Evropske komisije. “I kao deo našeg svakodnevnog rada, kad god komentarišemo propise ovde u Srbiji, to činimo u vezi sa propisima EU u toj oblasti. Naša agenda za danas ima četiri teme. Prvo, želeli bismo da vidimo i razumemo gde se Srbija trenutno nalazi u procesu harmonizacije propisa, koji se propisi menjaju i kada, posebno se fokusirajući na poslovno okruženje. Ali takođe želimo da pogledamo dalje od pojedinačnih zakona i tehničkih poglavlja i da razgovaramo o tome šta se očekuje da će ovaj proces doneti Srbiji”, rekla je ona. Događaj je okupio predstavnike poslovne zajednice, institucija i međunarodnih organizacija kako bi razgovarali o ključnim ekonomskim i regulatornim aspektima procesa pristupanja Srbije Evropskoj uniji i njihovom uticaju na poslovno okruženje, konkurentnost privrede i investicionu klimu.
Šef misije Srbije pri EU i rukovodilac Operativnog tima za proces pristupanja EU Danijel Apostolović ocenio je danas da bi zemlja imala velike benifite ukoliko bi se primenio non pejper za proširenje EU, koji su tokom Samita u Tivtu predstavili francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc i dodao da bi on doprineo ubrzanju procesa proširenja.
“Države članice neće bilateralnim pitanjima i raznim zahtevima blokirati kandidate, već kad Evropska komisija proceni da je određeni kandidat ispunio uslove i da je spreman da otvori klaster, da se na neki način više po automatizmu tu postupa, čime bi proces otvaranja klastera bio znatno ubrzan”, rekao je Apostolović za TV Prva.
Apostolović je naglasio da bi Srbija imala benefite poput uključivanja u jedinstveno tržište EU, kao i da bi zemlja bila potpuno integrisana i u energetsko tržište Evrope.
“Kad je reč o zatvaranju pojedinačnih poglavlja tu je i dalje ostala jednoglasnost u odlučivanju. Ali ovo su sad sve još ideje. Ostaje da se vidi kako će druge države članice to prihvatiti, kakva će eventualno još tu biti fina podešavanja”, kazao je Apostolović.
Takođe, poručio je da bi primena non pejpera Srbiji izuzetno odgovarala, jer se zemlja nalazi, kako je rekao, u paradoksalnoj situaciji gde Evropska komisija pet godina u svojim godišnjim izveštajima navodi da je Srbija ispunila sve uslove za otvaranje klastera tri.
“Verujem kad bi se ova nova metodologija inicijativa zaživela da bi nam to stvarno olakšalo proces. Ono što je takođe jako važno kad je reč o ovom non pejperu jeste mogućnost uključivanja u određene politike, u određene sektorske stvari od jedinstvenog tržišta, energetike i mnogih drugih pre samog članstva”, rekao je Apostolović.
Ukazao je da su ti benefiti opipljive koristi za građane Srbije, za preduzeća i kompanije koje funkcionišu u Srbiji.
Apostolović je dodao da je tema ulaska zemalja Zapadnog Balkan u roming Evropske unije ostala u senci non pejpera, ali da će ministarski sastanak na tu temu biti 12. juna.
“Ono što mi je takođe drago jeste da vidim sve više inicijativa i želje da se kandidati takođe uključe više u rad institucija Evropske unije, da se bolje i više razumemo. Mislim da je to isto jedan važan segment koji se navodi u okviru ovog non pejpera”, kazao je Apostolović.
Podsetio je da set pravosudnih zakona moramo da uskladimo sa preporukama Venecijanske komisije.
Zatim, dodaje da je uslov i usvajanje preporuka ODIHR-a u vezi sa izbornim procesom.
“Tu smo već usvojili četiri zakona. Preostala su dva zakona koja treba usvojiti, to je zakon o finansiranju političkih aktivnosti i zakon o sprečavanju korupcije i verujem da ćemo uspeti da to uradimo do kraja juna”, rekao je Apostolović.
Jedan od najzahtevnijih uslova, kako kaže, Apostolović je uspostavljanje i funcionisanje REM-a.
Dodao je da je jedan od prioriteta Operativnog tima ispunjavanje kriterijuma za poglavlja o vladavini prava.
“Moramo to da uradimo jer u skladu sa novom metodologijom, ne možemo početi sa zatvaranjem poglavlja ako ne uradimo Izveštaj o prelaznoj proceni kriterijuma. I da budem iskren, znajući situaciju u Srbiji, znajući odnos između vlade i nevladinih organizacija, medijskih udruženja, novinarskih udruženja, možete zamisliti koliko će ovo biti izazovno. Ali želim da verujem da možemo da postignemo i ovaj cilj u narednim mesecima”, rekao je Apostolović.
Dodao je da je fokus tima takođe na agendi reformi gde imaju veoma konkretne korake.
“Ovo je u okviru veoma poznatog i veoma smo zahvalni na tome, Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. I veoma smo zahvalni na grantovima koje zapravo dobijamo kada preduzmemo neophodne korake. Tu takođe moramo ubrzati tempo ispunjenja konkretnih koraka, zakona, strategija i promena na terenu koje bi trebalo da imamo”, rekao je on.
Apostolović kaže da je cilj postići veću predvidivost u budućnosti.
“Jedna od najvažnijih stvari je jedinstveno tržište. I već je dobar pravi zamah došao sa Planom rasta za Zapadni Balkan, gde imamo mogućnost da počnemo da se pridružujemo možda malim stvarima, malim koracima, ali želim da verujem da će u budućnosti biti još bolje. Na primer, SEPA je jedan od dobrih primera. Roming kao kod kuće je takođe veoma vredna inicijativa, a to je najavljeno i na samitu u Tivtu.
Odgovarajući na pitanja novinara nakon konferencije, kako vidi posvećenost naše vlasti da zaista sprovede evropske preporuke, Apostolović je rekao da vidi maksimalnu posvećenost, i to je ono što očekuje od svih ministarstava.
“Naši ciljevi su vrlo jasni, prioritet predstavlja ispunjavanje svega onoga što nam je uslov za otvaranje Klastera 3. Usklađivanje seta pravosudnih zakona s kraja januara u potpunosti sa preporukama Venecijanske komisije, i ja verujem da ćemo to sve uraditi do manje-više sredine juna. Druga stvar jeste ispunjavanje ODIHR preporuka u vezi sa samim izbornim procesom. Tu smo već usvojili čeitiri zakona, videli ste da je komesarka Marta Kos pozdravila usvajanje pomenutih zakona. Imamo još dva zakona koji su poslati na konačno zeleno svetlo, na konačno mišljenje i komentare ODIHR- to su Zakon o finansiranju političkih aktivnosti i Zakon o sprečavanju korupcije”, rekao je on.
Kako je naveo za njega je važno da se uspostavi sistem, koji će funkcionisati i nakon njega, kad drugi budu preuzimali možda ovu funkciju.
“Dakle, da se na sistematski način sagledava dokument koji se zove Godišnji izveštaj Evropske komisije za svako pojedinačno poglavlje. U svakom pojedinačnom poglavlju imate jasne, da kažem, preporuke koje treba da ispunite, i to je ono što Evropska komisija gleda kad vas ocenjuje”, rekao je Apostolović.
Na pitanje novinara, koliko je Srbija iskrena u tom procesu kada se pominju ODIHR preporuke kada predsednik Srbije Aleksandar Vučić, kako su naveli, kaže da će Srbija ispuniti preporuke, ali da, recimo, ne vidi smisao jednog od tih zakona, Apostolović je rekao da bez obzira što ne vidi smisao tog zakona, taj zakon se usvaja i taj zakon će morati da bude primenjen.
Apostolović je novinarima rekao da je sledeći zadatak i donošenje medijske strategije i da tu treba da učestvuju medijska udruženja i novinarska udruženja.
“Nijedno od njih se nije odazvalo na poziv nadležnog ministarstva koje je poslalo, uputilo poziv da se formira i radna grupa i da se počne sa izradom te medijske strategije. Dakle, tu vidim jedan, pre svega, veliki izazov”, rekao je on.
Prema njegovim rečima, Operativni tim ima minimalnu saradnju sa nevladinim organizacijama.
“Ja ih i ovom prilikom pozivam. Mi moramo mnogo više zajedno da sarađujemo. Oni su ti za sad koji na neki način odbijaju veći obim i viši nivo saradnje sa predstavnicima vlasti. To je sve što mogu da vam kažem u ovom trenutku s moje strane. Ruka saradnje je pružena i to će tako biti i u narednom periodu.
Komentarišući izjavu nemačkog kancelara Fridriha Merca da Srbija više ne može da balansira između Rusije, Kine i EU, Apostolović kaže da Srbija vodi nezavisnu i samostalnu politiku.
“Naše rukovodstvo donosi tu vrstu odluka. Ja apsolutno stojim iza svega onoga što predsednik radi i mislim da se naš model ekonomskog rasta pokazao izuzetno uspešnim. Srbija je postala najbolja ekonomija u regionu. Prosečna plata u Srbiji je viša od svih drugih u regionu, tako da hoću da kažem, sve to što su predsednik i vlada radili u prethodnom periodu, a što će raditi i u narednom periodu, jeste u cilju poboljšanja životnog standarda građana. Predsednik Vučić na odličan način vodi Srbiju”, rekao je on.
Potpredsednica i generalna direktorka kompanije Visa za Jugoistočnu Evropu i predsednica Upravnog odbora Američke privredne komore u Srbiji Ana Drašković rekla je da za poslovnu zajednicu budućnost u EU nije apstraktni geopolitički izbor.
“Za neke je reč o konkurentnosti izvoza na najbliže najveće tržište sada, a ne kada postoji politička volja. Za druge je to nivo spremnosti da se uskoro takmiče na jedinstvenom tržištu i šta se može učiniti da se to desi ranije. I da, reč je o regulatornoj predvidljivosti, jasnijim pravilima, stabilnijim procedurama, standardima koji su unapred poznati, manje prostora za proizvoljno tumačenje”, rekla je ona na otvaranju konferencije.
Kako je navela, kopiranje pravila EU nije isto što i usvajanje evropskih standarda upravljanja.
“Loše tumačenje direktiva, nedostatak poštovanja institucionalnog i tržišnog uređenja, brzo sprovođenje zakona može stvoriti više zabune i problema. Srbija nije prva zemlja koja je prošla kroz ovaj proces, nadamo se da neće biti ni poslednja. Tako možemo da učimo iz drugih grešaka i iz dobrih praksi. Da budemo jasni od samog početka, AmCHam čvrsto veruje i godinama se zalaže za usklađivanje sa standardima EU. Takođe bismo želeli da vidimo napredak u pristupanju EU, kao i dalji pristup novom jedinstvenom tržištu što pre”, rekla je ona.
Draškovićeva je istakla da AmCham aktivno sarađuje sa delegacijom EU više od decenije, i uz njihovu pomoć, da direktno sarađuje sa predstavnicima Evropske komisije.
“I kao deo našeg svakodnevnog rada, kad god komentarišemo propise ovde u Srbiji, to činimo u vezi sa propisima EU u toj oblasti. Naša agenda za danas ima četiri teme. Prvo, želeli bismo da vidimo i razumemo gde se Srbija trenutno nalazi u procesu harmonizacije propisa, koji se propisi menjaju i kada, posebno se fokusirajući na poslovno okruženje. Ali takođe želimo da pogledamo dalje od pojedinačnih zakona i tehničkih poglavlja i da razgovaramo o tome šta se očekuje da će ovaj proces doneti Srbiji”, rekla je ona.
Događaj je okupio predstavnike poslovne zajednice, institucija i međunarodnih organizacija kako bi razgovarali o ključnim ekonomskim i regulatornim aspektima procesa pristupanja Srbije Evropskoj uniji i njihovom uticaju na poslovno okruženje, konkurentnost privrede i investicionu klimu.
Šef Misije Republike Srbije pri Evropskoj uniji i rukovodilac Operativnog tima za proces pristupanja EU Danijel Apostolović rekao je danas da se nada da će uskoro biti pronađeno prelazno rešenje za boravak vozača iz zemalja Zapadnog Balkana u zemljama Šengena, kao što je to urađeno sa Hrvatskom, dok se to pitanje ne reši dugoročno.
Kako je rekao, dugoročno rešenje problema vidi kroz usvajanje vizne strategije EU.
Komentarišući najave prevoznika da će da radikalizuju proteste, jer na sastancima Radne grupe Evropske komisije (EK) nije bilo nikakvog pomaka ka rešenju problema dužine boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengena, Apostolović je rekao da je to problem koji je na dnevnom redu, već više od dve godine i podsetio da su na problem upozoravali Evropsku komisiju.
“Formirana je i radna grupa sa EK koja se regularno sastaje. Imali smo već četiri sastanka. Dugoročno rešenje vidimo kroz usvajanje vizne strategije EU, ali to je nešto što je na dugom štapu. Sad sa EK pokušavamo i državama članicama da to rešimo da kažem, kratkoročno”, rekao je Apostolović novinarima nakon konferencije “Dijalog o ekonomskim aspektima evropskih integracija i usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije”, koji je organizovala Američka privredna komora u Srbiji (AmCham Srbija) u Beogradu.
Podsetio je da je Hrvatska već usvojila izmene i dopune zakona o strancima.
“Tako da verujem da ćemo i sa drugim državama članicama moći bilateralno da razgovaramo, da premostimo, da kažem, u narednom periodu. Ja razumem, veliki su gubici za privredu. To je i razlog što smo mi još pre dve godine pokrenuli ovo pitanje”, rekao je on.
Dodao je da u početku EK nije imala nikakvu vrstu razumevanja i empatije prema ovom problemu i da su sada shvatili važnost rešavanja ovog problema što pre.
Na pitanje kada se očekuje prelazno rešenje sa drugim zemljama, kako sa Hrvatskom, Apostolović je rekao da u ovom trenutku ne može da kaže.
“Samo ono što želim da kažem, jeste da intenzivno radimo na iznalaženju rešenja. Maksimalno smo posvećeni, stalno smo u kontaktu i komunikaciji. Dakle, ja verujem da će doći do rešenja i da će države članice biti fleksibilne”, rekao je Apostolović.
Član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Dušan Nikolić izjavio je ranije za Tanjug, da na sastancima Radne grupe EK u ponedeljak i utorak, 1. i 2. juna, nije bilo nikakvog pomaka ka rešenju problema dužine boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengena.
Nikolić je rekao za Tanjug da na sastancima sa EK nema ničeg novog i da se, kako kaže, ista priča vrti u krug.
Prevoznici iz regiona su krajem januara blokirali prelaze zbog strogog viznog režim Evropske unije koji je poznat kao pravilo 90/180 dana.
Prema pravilima EU, vozači iz zemalja koje nisu članice mogu provesti najviše 90 dana u periodu od 180 dana unutar Šengen zone.
Dodatni pritisak je napravilo uvođenje novog Sistema ulaska i izlaska (EES), koji predviđa uzimanje biometrijskih podataka na granicama.
