Spasovdanska litija,na čelu patrijarh Porfirije i Pojas Presvete Bogorodice
Spasovdanska litija povodom slave Grada Beograda, u kojoj učestvuje veliki broj građana, krenula je nešto posle 19.00 časova od Vaznesenjske crkve ka Hramu Svetog Save na Vračaru, a predvodi je patrijarh srpski Porfirije koji nosi Pojas Presvete Bogorodice. Pojas Presvete Bogorodice, jedna od najznačajnijih svetinja pravoslavnog sveta, juče je u Beograd stigla iz manastira Vatoped, gde se čuva prethodnih šest vekova. Časni krst na Spasovdanskoj litiji ove godine nosi Andrej Drobnjaković, koji je kao učenik Matematičke gimnazije osvojio brojne medalje na olimpijadama znanja. Na litiji učestvuju episkopi, sveštenstvo, monaštvo i veliki broj vernika, kao i ministri Nenad Popović, Bratislav Gašić, Jelena Žarić Kovačević, Milica Đurđević Stamenkovski, predstavnici gradskih vlasti, pripadnici Vojske Srbije, Žandarmerije, orkestra policije, članovi pevačkih i folklornih društava. Litija će se kretati od Vaznesenjske crkve preko Ulice kralja Milana, Trga Slavija i Bulevarom oslobođenja do Hrama Svetog Save. Litija će stati na Slaviji, gde će biti održana molitva. Po završetku litije, patrijarh Porfirije uneće u Hram Svetog Save Pojas Presvete Bogorodice, nakon čega će biti služen akatist Presvetoj Bogorodici i Njenom Čudesnom pojasu, a patrijarh će održati i besedu. Vernicima će u Hramu Svetoga Save biti podeljeno 300.000 trakica koje su osveštane na pojasu Presvete Bogorodice u manastiru Vatoped Vernici će u Hramu Svetog Save do 29. maja moći da se poklone i celivaju Pojas Presvete Bogorodice. Postoje stotine svedočanstava o isceljenjima ili dobijanju poroda onih koji su sa verom i molitvom pristupili Pojasu Presvete Bogorodice. Iz neobičnog poštovanja i ljubavi svetogorskih monaha prema Presvetoj Bogorodici, od davnina iznedrena je tradicija da se poklonicima, na njihovu molbu, daju komadići trake koja se osveštava na Pojasu Presvete Bogorodice za blagoslov i duhovno ukrepljenje. Obeležavanje gradske slave Spasovdana počelo je jutros svetom arhijerejskom liturgijom u Vaznesenjskoj crkvi, koju je služio patrijarh srpski Porfirije. Proslava gradske slave nastavljena je lomljenjem slavskog kolača u Starom dvoru, uz prisustvo gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića, premijera prof. dr Đura Macuta, patrijarha Porfirija i drugih brojnih zvanica. Litija povodom obeležavanja Spasovdana, slave Grada Beograda, beogradskim ulicama prolazi tradicionalno još od 1862. godine Beograd slavi Spasovdan kao svoju slavu i tako čuva uspomenu na taj dan 1403. godine, kada ga je despot Stefan Lazarević proglasio srpskom prestonicom. Naime, prema dogovoru ugarskog kralja Žigmunda i srpskog despota Stefana, koji je sklopljen krajem 1403. ili početkom 1404. godine, Beograd je postao prestonica Srpske despotovine, a za slavu grada ustanovljen je Spasovdan.
