„Svaka vrsta političkog pritiska koji dolazi iz Prištine da se manastir Visoki Dečani izuzme sa liste najugroženije evropske baštine, samo su dodatna potvrda o njegovoj ugroženosti“, naveo je Petković.
Podsećajući na sve napade na manastir, uključujući i minobacačke napade, naglasio da bi zbog svega toga bilo svrsishodnije da, umesto pisama sa nepostojećom argumentacijom, vlasti u Prištini potpišu ukaz o povraćaju 24 hektara oduzete manastirske zemlje i tako bar pokažu da poštuju vlastite zakone, ako već ne veruju svetskim organizacijama.
Direktor Kancelarije podsetio je da je svaki napad na objekte Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji, a samo za mesec i po bilo ih je čak 11, bio praćen antisrpskom retorikom političkih lidera u Prištini.
Zbog toga se, ističe Petković, i najnovija poruka o Visokim Dečanima ne može tumačiti drugačije, nego kako nova pretnja bezbednosti ove svetinje i manastirskom bratstvu.
„Ugroženost manastira Visoki Dečani notirali su u izveštajima i Evropa Nostra i UNESKO, a ukoliko u Prištini ne veruju ovim organizacijama, ne bi bilo loše da pročitaju i poslednji izveštaj Stejt departmenta u kome se posebno ističe osetljiv položaj manastira Visoki Dečani“, naveo je Petković.
Visoki Dečani su, naglasio je, najčešće napadan objekat Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji, koji se od 2006. nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine u opasnosti i pod 24 satnom zaštitom Kfora.
„Oružano je napadan čak četiri puta, dva minobacačka napada izvršena su 2000. godine, u vreme martovskog pogroma 2004. na manastir je ispaljeno osam minobacačkih granata, a 2007. godine je izvršen još jedan minobacački napad, koji je rezultirao i sudskom presudom”, podsetio je on.
Takođe, 2014. godine na zidovima manastira ispisani su grafiti „UČK ISIS”, a u januaru 2016. godine ispred manastira su uhapšena četvorica naoružanih kosovskih Albanaca, od kojih su dvojica bili na crnoj listi simpatizera Islamske države, naveo je Petković.