Povodom 8. marta predstavljena nova nagrada Dobrila tanjug

Objavljeno: 09.03.2024. 09:24 Izmenjeno: 09.03.2024. 09:33

Delegacija Evropske unije u Srbiji priredila je, povodom Dana žena, svečanost u Etnografskom muzeju, gde je predstavljen engleski prevod monografije „Dobrila“ i istoimena novoustanovljena nagrada. Pred brojnim zvanicama iz javnog i kulturnog života, ambasador Evropske unije u Srbiji Emanuele Žiofre je istakao da su želeli da 8. mart proslave posebnom pričom o emancipaciji i osnaživanje […]

Delegacija Evropske unije u Srbiji priredila je, povodom Dana žena, svečanost u Etnografskom muzeju, gde je predstavljen engleski prevod monografije „Dobrila“ i istoimena novoustanovljena nagrada. Pred brojnim zvanicama iz javnog i kulturnog života, ambasador Evropske unije u Srbiji Emanuele Žiofre je istakao da su želeli da 8. mart proslave posebnom pričom o emancipaciji i osnaživanje žena, zahvaljujući ličnosti i delu pletilje Dobrile Smiljanić. Žiofre je ocenio da je Smiljanić „preduzetnica i vizionarka“ i dodao da su u Delegaciji EU smatrali da priču o njoj treba proširiti van granica Srbije, stoga je urađen prevod na engleski monografije „Dobrila“ Zorana Jeremića. „Dobrila je propoznala emancipatorski potencijal tradicionalnog ženskog zanata i to u ruralnom kraju Zlatibora, što pokazuje da nije bitno gde se nalaziš“, naveo je Žiofre. Žiofre je najavio da će nagrada biti dodeljivana od 2025. godine u cilju osnaživanja marginalizovanih i manjinskih grupa i da će biti fokusirana na ženskoj iniciativi. „Nagrada je poziv na akciju, podsetnik da svaki deo društva doprinosi njegovom napretku“, naveo je Žiofre, koji je potom posebnu zahvalnicu za odsutnu Smiljanić uručio njenim unucima Dunji i Grigoriju Smiljanić. „Naša baka Dobrila nije mogla da prisustvuje većeras. Mi kao njeni unuci i porodica hteli bi da joj se zahvalimo što nas svaki dan čini ponosima“, poručila je Dunja Smiljanić. Čestitajući 8. mart svim ženama Srbije, ministarka kulture Maja Gojković je istakla da „ravnopravnost žena u punom značenju i obimu možemo da ostvarimo samo ako na tome radimo zajedno i imamo podršku i drugog dela planete – muškog pola“. Podsetivši da je „Srbija u pogledu prava žena oduvek bila napredna zemlja, koja je u mnogim stvarima prednjačila u odnosu na svet“, Gojković je napomenula da je još 1842. godine knez Mihajlo Obrenović dao dozvolu za prvu školu za devojčice u Srbiji. Gojković je naglasila da se danas žene, zahvaljujući dobrim zakonima, nalaze u vrhu zastupljenosti u Skupštini Srbije, Vladi Srbije i svim drugim nivoima vlasti. „I pored toga, svesni smo da nam predstoji još mnogo zajedničkog rada kako bi ostvarili potpunu rodnu ravnopravnost u društvu“, rekla je ministarka. Gojković je navela da je Smiljanić od šezdesetih godina mnogo uradila za žene u seoskim područjima, za žensko preduzetništvo i da je zaslužna što se pročulo selo Sirogojno u Zlatiborskom okrugu, kao i modne kreacije koje su stvorile tamošnje seoske pletilje. „Svečanost je malo vraćanje duga heroini koja je ostavila neizbrisiv trag u očuvanju kulturnog nasleđa i negovanju starih zanata, dala neizmeran doprinos ekonomskom osnaživanju žena i principa rodne ravnopravnosti, kao i osnivanju i stvaranju Muzeja ‘Staro selo Sirogojno’“, napomenula je ministarka. Gojković je navela da je sve je počelo kada je priču o Dobrili „prenela gospođi Gogi Grubješić i poklonila joj knjigu o Dobrili, želeći da ona, sa direktorkom Muzeja „Staro selo Sirogojno“, nastavi da neguje kulturu sećanja na rad Smiljanić. Direktorka Muzeja na otvorenom „Staro selo Sirogojno” Svetlana Ćaldović je zahvalila Gojković „za neumornu podršku u afirmaciji lika i dela Smiljanić, promociju ženskog stvaralaštva i ostvarivanje pune jednokosti polova u svim sferama“. Ćaldović je zahvalila i Delegaciji EU i Žiofreu na objavljivanju knjige Jeremića, u prevodu Džeku Harisu, kao i Bosi Rosić, jednoj od prvih saradnika na pisanju knjige. „Razumela je Dobrila svoje pletilje, ono što ih je mučilo i radovalo. Otvorila im je prozor u svet, proširila vidike. Dolazili su pisci, slikari, novinari, glumci, državnici. Kreacije insprisane pejzažima Zlatibora pretvarane su u džempere, kape i šalove“, istakla je Ćaldović. Prema njenim rečima, Smiljanić i njene pletilje „ušle su istoriju svog naroda, države, planine i sela“. Direktor Etnografskog muzeja u Beogradu Marko Krstić je istakao da se šalje nova poruka „ne samo o osnaživanju žena, nego i kako tradicija može da participira u savremenom svetu“. Na svečanosti je prikazan i kratki dokumentarni film „Pletiljama u čast“, a u progasmu su učestvovale i glumice Monika Romić i Vjera Mujović.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Povezane vesti

Vremenski podaci

Subota
-

Trenutna temperatura 22°C

-

Nedelja
Pretežno sunčano

Max: 29°C
Min: 19°C

Pretežno sunčano

Vremenska prognoza za 5 dana