Bi-Bi-Si navodi da bi 99 odsto smrtih slučajeva izazvali toplotni talasi, a najteže bi bila pogodjena južna Evropa. Naučnici navode da su takvi rezultati veoma zabrinjavajući.
U izveštaju istraživačkog centra Evropske komisije kaže se da će „broj smrti izazvanih ekstremnim vremenskim prilikama porasti sa 3.000 godišnje izmedju 1981. i 2010, na 152.000 godišnje izmedju 2071. i 2.100“ ako se ništa ne učini po pitanju smanjenja emisija gasova staklene bašte. Po tim procenama, ekstremne vremenske prilike će do 2100. uticati na dva od tri Evropljanina, u odnosu na jednu od 20 osoba koja je zbog vremena trpela početkom veka.
Porašće i broj stradalih u poplavama, od šest godišnje početkom veka do 233 na njegovom kraju.
Istraživanje je analiziralo efekte sedam najopasniih dogadjaja povezanih sa vremenom toplotne talase, hladne talase, šumske požare, suše, rečne i morske poplave i oluje u 28 zemalja EU kao i u Švajcarskoj, Norveškoj i na Islandu.
Tim naučnika je koristio izveštaje o prirodnim katastrofama izmedju 1981. i 2010. da bi procenio ranjivost populacije i kombinovao te informacije sa predvidjanjima o napretku klimatskih promena i povećanju i kretanju populacije.
„Ako se globalno zagrevanje hitno ne zaustavi i ne preduzmu prikladne mere, do kraja veka oko 350 miliona Evropljana svake godine biće izloženi štetnim klimatskim ekstremima“, rekao je Djovani Forcijeri, jedan od autora istraživanja.