Ivica Dačić u ekskluzivnom intervjuu za A PLUS PORTAL: Naš interes je da i Crna Gora i Srbija budu stabilne i da odlično sarađuju! studio b

Objavljeno: 18.01.2023. 16:48 Izmenjeno: 18.01.2023. 16:48

Herceg Novi mi je ostao kao mesto gde bih ponovo otišao.

Autor – Zoran Milović

 

“Iskreno, nisam ravnodušan ni spokojan zbog političke krize u Crnoj Gori, bez obzira na to što su to stvari koje se tiču samo Crne Gore, njenih institucija i građana. Ali Crna Gora je po mnogo čemu najbliža Srbiji i mi želimo da ona bude stabilna, kao što želimo da i Srbija bude stabilna i da razvijamo naše odnose u miru i u saradnji. Nadam se da će se naći politički prostor za razrešenje krize”, rekao je prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, u ekskluzivnom intrevjuju za A PLUS PORTAL, odgovarajući na pitanje – kako procenjujete političku situaciju u Crnoj Gori.

A PLUS: Nova, 2023. godina počela je ohrabrujuće. Prvo ste 1. januara proslavili 57. rođendan, a četiri dana kasnije Vi i ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil ste potpisali Memorandum o razumijevanju između Stejt departmenta i Ministarstva spoljnih poslova Srbije. Da li je to potvrda opredjeljenja aktuelne američke administracije za razvijanje partnerskih odnosa sa Srbijom, znači li to i više investicija jer, kako je poručio ambasador Hil, američke kompanije u Srbiji vide inspiraciju?

DAČIĆ: Sa ambasadorom Hilom sam potpisao jedan važan memorandum, važan prije svega za potvrđivanje našeg međusobnog povjerenja da smo riješeni da napredujemo u našim odnosima. Imamo racionalno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama, imamo i neka važna pitanja gdje se razilazimo – prije svega pitanje Kosova i Metohije, ali i mi i oni gledamo da radimo na onome što nas približava, a ne udaljava. Investicije američkih kompanija su jedan od temelja naše saradnje i zato su očekivanja Kristofera Hila da će oni nastaviti da ulažu u Srbiju vrlo bitna. U Srbiji radi na stotine američkih kompanija, a u njima 32 hiljade naših radnika, uložili su preko 4 milijarde dolara u poslednjih 20 godina u srpsku ekonomiju. To su velika ulaganja, pri čemu mi danas u Srbiji imamo kompanije iz vrha američkog biznisa – CISCO, NCR, IBM, Oracle i još mnoge druge kompanije. U njima egzistenciju zarađuje nekoliko desetina hiljada naših porodica i to je jedna od najvažnijih stvari koje naše odnose čini dobrim.

A PLUS: Dan kasnije, na Badnji dan, sa patrijarhom Porfirijem, prisustvovali ste svečanom Božićnom prijemu Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu, na kojem je kao gost bio i hrvatski premijer Andrej Plenković sa ministrima. Hoće li ovaj susret povodom najradosnijeg praznika biti prvi mali korak na putu za rješavanje otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske?

DAČIĆ: Pa to je bila i svrha mog i odlaska ministra Tomislava Žigmanova i ministarke za evro-integracije Tanje Miščević u Zagreb. Iako nisam imao formalne, zvanične sastanke, bio sam u prilici da razgovaram i sa premijerom Plenkovićem, šefom diplomatije Radmanom i drugim zvaničnicima. Bio je to dobar povod da odbnovimo komunikaciju, da se nađemo na Badnji dan na jednoj tradicionalnoj ceremoniji koju organizuje Srpsko narodno vijeće i Milorad Pupovac. Učinili smo jedan korak bliže, ja se nadam da ćemo da nastavimo tako, jer imamo mnogo zapostavljenog zajedničkog posla iza sebe, ali stvari ne zavise samo od nas. Zavise i od Zagreba kako će on da prihvati ovu inicijativu i kojim tempom ćemo da nastavimo.

A PLUS: Kako su neki primijetili – dvije godine, četiri dana i nekoliko velikih svetskih i regionalnih kriza dijele Vaša dva mandata na mjestu ministra spoljnih poslova Srbije. Kriza izazvana pandemijom virusa korona, rat u Ukrajini, stalne tenzije na Kosovu, paralelno intenzivni pregovori o uređenju odnosa Beograda i Prištine, verbalni incidenti sa neposrednim susjedima  – dočekao Vas je na povratku prošireni spisak pitanja za srpsku diplomatiju?

DAČIĆ: Sve to je vjerovatno i bio razlog što mi je predsjednik Vučić predložio da ponovo budem ministar spoljnih poslova, a svakako je bio razlog što sam ja prihvatio. Mi smo u situaciji da za Srbiju treba da nađemo najbolja rješenja u miksu nekoliko velikih kriza koje nismo ni tražili ni izazvali. Svi smo prihvatili tu odgovornost, prije svega predsjednik Vučić i ja, zato što u ovakvim međunarodnim okolnostima koja stoje nad glavom našoj zemlji i našoj stabilnosti nema izvlačenja i traženja izgovora. Kao odgovorni ljudi koji su dobili najveće povjerenje građana, mi moramo da se suočimo sa tim i da radimo najbolje što možemo da našu zemlju zaštitimo od posledica tih kriza. I zaštitili smo Srbiju i kada je bila pandemija Kovida-19 i sad kada su u cijelom svijetu ogromni poremećaji oko energenata, hrane, svega što je važno za naš svakodnevni život.

A PLUS: Najavili ste da će Srbija nastaviti tešku diplomatsku i političku borbu vezanu za odbranu teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Kako obezbijediti bolju osnovu da se zaštite srpski nacionalni i državni interesi i u 2023. godini?

DAČIĆ: To je naše najvažnije državno pitanje i prema njemu se odnosimo tako što za njegovo ostvarenje koristimo sve što država ima pri ruci. Svakoj državnoj instituciji, šta god da joj je nadležnost, ovo pitanje je na prvom mjestu. Samo tako možemo da napravimo rezultat za Srbiju. Drugo, mi imamo jasnu politiku u vezi sa Kosovom i Metohijom, naši ciljevi su svima jasni i principijelni, a mi ih branimo na svakom mjestu. To nije nimalo lako sve ove godine, ali je važno to što svi poštuju naše interese, znaju dobro da nećemo da ih se odreknemo i onda sa Srbijom razgovaraju na drugačiji način. Vrlo dobro znaju da samo sa Srbijom može da se dođe do nekog rješenja. Ranije su mislili da mogu bez nas, mi smo im to često i dopuštali, nažalost, ali to više nije slučaj.

A PLUS: Očekujete li, u skoroj budućnosti, da će Srbija biti suočena sa jačanjem pritiska međunarodnih faktora za priznavanje nezavisnosti Kosova?

DAČIĆ: Pritisci su već sada izuzetno jaki, naročito kada se od Srbije traži da se odrekne svega što je do sada zastupala, da prizna Kosovo i da se tako završi stvar. To se neće desiti, niti je bilo kad moglo da se desi, ali pritisak je i dalje tu. Ima očekivanja na Zapadu da se stvari završe brzo, zbog nekih rokova koji su njima važni, ali to nas ne mora da se tiče. Mi isto nećemo da se stvari odugovlače, ali što se brzine tiče mi ne damo da se zbog brzine naprave loši dogovori zbog čega ćemo za godinu-dvije ponovo da dospemo u krizu i da moramo ponovo da razgovaramo. Hoćemo kompromisna rješenja pa koliko god vremena bude trebalo.

A PLUS: Kost u grlu odnosa Beograda i Prištine je neprimjenjivanje Briselskog sporazuma ni poslije deset godina od njegovog potpisivanja. Vi ste kao srpski premijer, 19. aprila 2013. stavili paraf na Sporazum, kao i premijer Kosova Hašim Tači, visoka predstavnica EU Ketrin Ešton i zamjenik generalnog sekretara NATO Aleksandar Veršbou. Kao da ste se poslije “pokajali” i predlagali predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću povlačenje potpisa – zato što Priština neće Zajednicu srpskih opština?

DAČIĆ: Zajednica srpskih opština je nešto na šta je Priština teško pristala, kao što smo i mi teško pristali na neke stvari, ali to je kompromis o kojem mi govorimo. Niko neće iz njega izaći potpuno zadovoljan, a neko nezadovoljan. Svi će biti nezadovoljni. Proteklih 10 godina pokazalo je da Priština nikad nije željela da ispuni svoju jedinu obavezu i da formira ZSO. Meni je njemačka ministarka spoljnih poslova nedavno rekla da nijedan premijer Kosova neće da formira ZSO, a ja sam je upitao – pa zašto su onda potpisali i preuzeli tu obavezu. Mi ne možemo da pređemo preko ovoga, to je za nas suština Briselskog i svakog drugog sporazuma, i ako toga nema, onda stvarno ne treba da razgovaramo ni o čemu drugom. Ohrabruju poslednje najave Amerike da će ZSO biti formirana, to je ono što već dugo očekujemo od njih, da izvrše pritisak na Prištinu da sprovede ono što je potpisala.

A PLUS: Prošlog aprila ste kazali da je Briselski sporazum bio maksimum mogućeg i da ste sigurni da bi “bez tog dokumenta Kosovo i Metohija odavno bilo zaokruženo kao priznata država, a pitanje je da li bi tamo uopšte bilo Srba”?

DAČIĆ: U tim okolnostima to je zaista bio maksimum mogućeg. Pogledajte samo u kojim okolnostima smo mi uopšte počeli dijalog o Kosovu – Vučić i ja sa predstavnicima Prištine i EU. Kosovo je već bilo priznato od više od 100 država, to se smatralo za završenu stvar, Srbija je samo trebalo da se prilagodi tome. Srbi na Kosovu nisu imali skoro nikakvu zaštitu, a kamoli mogućnost da dobiju zaštitu od Srbije. I onda smo teškim razgovorima i našom upornošću došli do Briselskog sporazuma, koji je u tom trenutku bio velika promjena situacije za nas i naš narod na Kosovu. Da toga nije bilo, mi bismo ostali bez ikakve garancije, Zapad bi nastavio da zaokružuje kosovsku državnost i danas, 10 godina kasnije, ja stvarno mislim da bismo ostali bez ičega, da nismo na vrijeme zaustavili taj trend.

A PLUS: Međunarodna zajednica nikako da shvati da je najveći faktor nestabilnosti i najveća prijetnja miru i stabilnosti u regionu Aljbin Kurti, odnosno politika Prištine, politika neispunjavanja nijednog međunarodnog sporazuma, od rezolucije SB UN 1244, pa do Briselskog i Vašingtonskog sporazuma?

DAČIĆ: Kurti je prvog dana kada je postao premijer rekao da mu je dijalog sa Beogradom negdje na petom-šestom mestu po prioritetu. To je od početka bio jedan arogantan i, rekao bih, autističan nastup i on je tako nastavio sve do danas. Pazite, njemu je dijalog na petom-šestom mestu, a Evropskoj uniji i Americi na prvom, bar kada je riječ o Balkanu. Ali kao što je Kosovo njihovo čedo koje su napravili, tako je i Kurti bio njihov miljenik, mislili su da je on Evropejac, da poštuje ljudska prava, da je moderan političar, a mi smo dobro znali da je običan destruktivac koji će samo da pojača pritisak i nasilje prema Srbima, što se i desilo. Trebalo je vremena, ali mislim da su shvatili s kim imaju posla, mada s njim nikad ne znate kada može opet da krene u avanture, da blokira pregovore, da se okrene protiv kosovskih Srba.

A PLUS: Kampanja povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova je 2014. proglašena kao jedan od važnih ciljeva srpske spoljne politike. Da bi se spriječio ulazak Kosova u međunarodne institucije, aktivno ste radili na smanjenju broja zemalja koje su podržale nezavisnost proglašenu 2008. Kakav je sada odnos snaga među 193 članice UN?

DAČIĆ: To je bio dio naše zajedničke državne politike u kojoj je naša diplomatija imala važnu ulogu. I mi smo uspjeli da napravimo dobar rezultat. Za vrijeme mog prvog mandata čak 18 država povuklo je priznanje Kosova, a sada još 9, predsjednik Vučić je nedavno saopštio koje su to zemlje. Uglavnom, u UN još od ranije ima manje od polovine članica koje priznaju Kosovo, a sada je taj odnos još ubjedljiviji u našu korist – 109 prema 84. Čekamo zvanično da nas još jedna država obavijesti o svojoj odluci i povećaćemo ovu razliku. Ovo je bio važan korak. Kosovo već godinama nije priznala nijedna država, ako izuzmemo Izrael, a priznanje je povuklo 27, za sada. Naša uloga u tome bila je da argumentovano objasnimo našim prijateljima u svijetu da je proces još uvek u toku, da stvari nisu završene i oni su pristali da sačekaju taj ishod bez prejudiciranja svoje odluke.

A PLUS: Kako komentarišete to da pet zeljama Evropske unije nisu priznale Kosovo – Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, da ne govorimo o svjetskim silama kao što su Rusija, Kina, Brazil i Indija?

DAČIĆ: To od početka govori o kolikom je kršenju međunarodnog prava riječ. I koliko je razarajuće po međunarodne odnose bilo guranje Kosova i Metohije u taj proces proglašavanje nezavisnosti. Evo, prošlo je od toga sad će biti 15 godina i koji je rezultat. Pomenuo sam maloprije kako stoje stvari u UN, ubjedljiva manjina priznaje Kosovo kao državu i to poslije 15 godina. Dakle, nešto nije u redu sa tom odlukom od samog početka. Ali zato su posljedice katastrofalne. Onda dobijete kao problem Ukrajinu i njen teritorijalni integritet, koji mi razumije se podržavamo oduvjek. Ne možete da cijepate integritet jedne zemlje, Srbije i da tražite od drugih da to podrže, a da onda za Ukrajinu tražite nešto drugo. Da se razumijemo, ono što je naš stav o Srbiji i njenom teritorijalnom integritetu za nas važi i za Ukrajinu i za svaku drugu državu. Ali zašto ne važi za sve one koji su priznali Kosovo? Nema kome to nismo rekli od svetskih zvaničnika i nikad nismo dobili odgovor, osim onog da je Kosovo neki jedinstveni slučaj. Pa dobro, neka se onda posle Kosova nižu jedan po jedan jedinstveni slučaj po svijetu pa rešavajte to. Nemoguće je. U slučaju Srbije prekršeni su temelji na kojima počivaju međunarodni odnosi – Povelja UN, Završni akt u Helsinkiju i mnogi drugi.

A PLUS: Kada bi vas direktno pitali koje je rješenje za Kosovo i Metohiju, šta biste predložili?

DAČIĆ: Kosovo i Metohija kao neodvojivi deo Srbije, to piše na početku našeg Ustava, u preambuli. I suštinska autonomija kao što je predviđeno u Rezoluciji 1244.

A PLUS: Poželjeli ste za ovu godinu da zavlada mir na ratištu u Ukrajini koje je uzrokovalo tektonske poremećaje na političkoj, ekonomskoj i energetskoj sceni. Da li ste optimista po pitanju prestanka rata koji je u jednom trenutku zaprijetio da eskalira u nuklearni?

DAČIĆ: Jesam optimista, ali osim optimizma nemam mnogo načina da utičem na to šta će da se dešava na terenu. Rusija i Ukrajina su velike države, pritom, obje su prijatelji Srbije, dijelimo zajedničku istoriju i kulturu, tradiciju, vjeru. Ovaj rat je već izokrenuo odnose u svijetu možda i za sva vremena, a još se ne nazire njegov kraj. Što se tiče Srbije, mi se stvarno zalažemo, koliko god može da dobaci naš uticaj, da se ide ka miru i pregovorima. Nažalost, mi to dobro znamo iz naše nedavne istorije da rat donosi samo stradanje, a ne donosi rješenje. Do njega se dolazi samo političkim i diplomatskim dogovorima.

A PLUS: Sankcije Rusiji postavljeno je kao novi scenario za sva pitanja kojima se bavi srpska diplomatija. Kako gledate na taj “prioritet” usaglašavanja sa spoljnom politikom Evropske unije, kojoj Srbija zvanično stremi više od dvije decenije?

DAČIĆ: Ja često pominjem da se mi o sankcijama Rusiji nismo izjasnili sad, u vezi sa ratom u Ukrajini, naša odluka je nepromijenjena već osam-devet godina, otkako EU, Amerika, Britanija i drugi sprovode sankcije prema Rusiji. Dakle, naš principijelni stav nije promijenjen. Sankcije kao instrument spoljne politike postale su sve češće, ali to ne znači da su one efikasne, a naročito nisu pravične. Mi to najbolje znamo, jer smo jedini u Evropi koji su, nažalost, bili izloženi sankcijama i pamtimo njihov efekat. Mi ćemo da usaglašavamo našu spoljnu politiku sa EU onoliko koliko je to u našem interesu, kao država koja još uvijek nije član EU nemamo tu obavezu da njenu spoljnu politiku prihvatimo kao svoju. Kad budemo postali član EU, to će biti naša obaveza i mi ćemo da je ispunjavamo.

A PLUS: U tridesetogodišnjoj političkoj karijeri, bili ste premijer i potpredsjednik Vlade Srbije, predsjednik Skupštine, ministar unutrašnjih i inostranih poslova, kao i ko-ministar informisanja u vladama Srbije u 21. vijeku. Na kojoj funkciji Vam je bilo najteže?

DAČIĆ: Nije to toliko u vezi sa funkcijom, koliko u vezi sa položajem Srbije u tom trenutku. Čime god da sam se bavio, bilo mi je važno da sa te dužnosti pružim najviše što mogu da odgovorim svojoj državnoj obavezi i poverenju koje mi je dato. Ne mogu da nađem nijedan period u posljednjih 20-30 godina za koji možemo da kažemo da je bio bez problema, pritisaka i nevolja za Srbiju. Ipak, poslednjih 10 godina je period kada je Srbija doživjela zaista velike promene nabolje, prije svega u ekonomiji, podizanju standarda i rasta, a to je glavni pokazatelj da politika koja se vodi ima dobar pravac.

A PLUS: Kao predsjednik parlamenta, sreli ste se prije pola godine sa premijerom Crne Gore Dritanom Abazovićem tokom njegove zvanične posjete Beogradu, uz konstataciju da Srbija pridaje poseban značaj daljem razvoju ukupnih odnosa dvije zemlje, u duhu prijateljstva i međusobnog uvažavanja. Šta ćete kao šef diplomatije konkretno preduzeti da se redefinišu odnosi sa Crnom Gorom, pogotovo što Abazović trenutno obavlja i tu funkciju?

DAČIĆ: Mi imamo mnogo nivoa saradnje, ali za nas je prioritet položaj Srba u Crnoj Gori i to je nešto na čemu moramo zajedno da radimo i ubuduće. Mi smo zainteresovani za položaj naših sunarodnika, želimo da se unapredi, i to će u velikoj mjeri da određuje naše ukupne odnose. Bez obzira na to ko je na vlasti.

A PLUS: Obećali ste da ćete razgovarati sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić o diplomatskim odnosima sa Crnom Gorom, i opozvanom ambasadoru Vladimiru Božoviću koji je proglašen personom non grata, a vi ga zvanično ne mijenjate. Kada ćete riješiti to pitanje?

DAČIĆ: Ta odluka će biti donijeta u okviru koji propisuje Ustav, dakle, između predsjednika, Vlade i ministarstva spoljnih poslova, kao i u slučaju svih drugih ambasadora.

A PLUS: Krajem decembra započeli ste peti mandat predsjednika Socijalističke partije Srbije, na kongresu stranke dobili ste povjerenje svih 3.000 delegata. S kojom partijom u Crnoj Gori gajite najbolje odnose?

DAČIĆ: Najduže i najbolje odnose imamo sa Socijalističkom narodnom partijom, iako sarađujemo i sa nekim drugim partijama. SNP je od početka bio naš prijatelj i partner u Crnoj Gori, dijelimo iste ideje, imamo iste poglede na mnoga pitanja, naročito na odnose Srbije i Crne Gore. Ali, istovremeno mi podržavamo i druge partije koje predstavljaju Srbe u Crnoj Gori.

A PLUS: Kao prvi potpredsjednik Vlade zaduženi ste i za bezbijednost. Možete li da procijenite bezbjednosnu situaciju u Srbiji po pitanju narko-klanova koji se prelivaju i iz Crne Gore?

DAČIĆ: Naše bezbjednosne službe imaju dosta uspjeha u razbijanju tih kriminalnih lanaca, bez obzira da li su iz Crne Gore ili iz nekog drugog dijela regiona ili svijeta. Kada se borite protiv takvog zla, onda nije važno odakle ono dolazi, kriminal nema nacionalnost, svaki je jednako opasan. Mi smo zabrinuti što su neki od najorganizovanijih i najbrutalnijih međunarodnih kriminalnih klanova baš sa našeg prostora i to nam daje naročitu odgovornost da ih suzbijamo jer oni su opasnost za stabilnost svake od naših država. Imamo u tome dobru saradnju na međunarodnom nivou, jer to je naš zajednički problem.

A PLUS: Od kada traje Vaše poznanstvo sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem? Kakav je vaš trenutni odnos s obzirom da vladar sa najdužim stažom u Evropi za sve svoje frustacije optužuje Srbiju?

DAČIĆ: Ja sam uvijek uvažavao njegovu državnu funkciju, u skladu sa dobrim međudržavnim odnosima, i takav odnos ću imati i ubuduće. Što se tiče njegove politike, sa njom ne mogu da budem blizak, prije svega zbog dugogodišnjeg nezadovoljavajućeg položaja Srba u Crnoj Gori. On je tokom duge karijere imao različite političke faze, u onoj kada smo bili ista ideološka opcija sam ga podržavao, ali ne i otkako je Srbija i Srbi u Crnoj Gori za njega postali opterećenje i politički rivali.

A PLUS: Kada ste posljednji put zvanično boravili u Crnoj Gori?

DAČIĆ: Prije četiri godine, 2018, baš negdje u ovo vrijeme, kao prvi potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova. Imao sam razgovore sa najvišim rukovodstvom Crne Gore, predsjednikom Filipom Vujanovićem, premijer je bio Duško Marković, a ministar spoljnih poslova Srđa Darmanović. I tada smo u centru razgovora imali položaj Srba u Crnoj Gori, između ostalih važnih pitanja od značaja za obje države.

A PLUS: Kada biste poželjeli da provedete odmor na Crnogorskom primorju, koju biste destinaciju izabrali?

DAČIĆ: Na odmoru nisam bio dugo, bilo gdje, pa ni u Crnoj Gori, ali kao mnogo mlađi dobro sam upoznao mnoga mjesta na primorju, Herceg Novi mi je ostao kao mesto gde bih ponovo otišao.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Povezane vesti

Vremenski podaci

Nedelja
Sumaglica

Trenutna temperatura 2°C

Sumaglica

Ponedeljak
Promenljivo oblačno

Max: 6°C
Min: -1°C

Promenljivo oblačno

Vremenska prognoza za 5 dana