U Hrvatskoj su održani parlamentarni izbori, na kojima su građani drugi put za 10 meseci birali novi sastav Sabora i odlučivali ko će dobiti priliku za sastavljanje vlade.
Rezultati sa 67 odsto obrađenih biračkih mesta pokazuju da je HDZ osvojio 62, SDP 53, a Most 12 mesta u Saboru, objavila Izborna komisija a preneo RTL.
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj
Skoro 3 miliona i 800 hiljada glasača po drugi put u 10 meseci bira novi sastav Sabora i odlučuje kome će dati priliku da sastavi vladu.
U Hrvatskoj su jutros u sedam sati otvorena birališta na parlamentarnim izborima, na kojima glasači po drugi put u 10 meseci biraju novi sastav Sabora i odlučuju ko će dobiti priliku za sastavljanje vlade.
Ukupno 3.799.609 birača, od kojih je 59.409 iz dijaspore, bira 151 poslanika, od toga 140 u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri poslanika biraju hrvatski državljani u dijaspori, u 49 država širom sveta, a osam pripadnici nacionalnih manjina.
Za 151 poslaničko mesto nadmeće se 2.456 kandidata, raspoređenih na 174 stranačke i tri nezavisne liste.
Birališta su otvorena do 19 sati.
Prve preliminarne rezultate izbora Državna izborna komisija će saopštiti u ponoć na konferenciji za štampu.
„Tekuće“ rezultate komisija će početi da objavljuje od 22 sata na svojoj veb stranici i dopunjavaće ih svakih petnaestak minuta.
Podatke o odzivu, komisija će objaviti u dva navrata, u podne i u 17 sati.
Prema oceni analitičara, glavne takmace čine – koalicija desnog centra okupljena oko HDZ Andreja Plenkovića, i, nasuprot njoj, „Narodna koalicija“, koju čine SDP Zorana Milanovića, Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska seljačka stranka (HS S) i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU).
Između ta dva politička bloka pozicionirana je nezavisna lista „Most“, koju predvodi Božo Petrov, a koji zajedno sa HDZ-om čini aktuelnu tehničku vlast.
Na izborima u novembru prošle godine relativni pobednik bila je HDZ-ova Domoljubna koalicija, koja je nakon mukotrpnih pregovora s Mostom formirala vladu sa nestranačkim premijerom Tihomirom Oreškovićem.
Kratkotrajnu vladu pratile su stalne napetosti među partnerima, koje su kulminirale pred leto ove godine kada je HDZ, da bi izbegao glasanje o poverenju potpredsedniku vlade i svom tadašnjem šefu Tomislavu Karamarku, inicirao rušenje vlade.
Kako ocenjuju analitičari, ali i agencije, već sada je izvesno da će ishod izbora biti nalik onom od pre godinu dana, kada ni SDP, ni HDZ nisu mogli da samostalno naprave vladu, već su morale da traže koalicionog partnera. Ili će, što mnogi ne isključuju, Hrvatska dobiti „veliku koaliciju“, mada je i to po „razmeni vatre“ između dve strane u kampanji, teško zamisliti.
