foto Beoinfo
Platforma okuplja veliki broj institucija i organizacija iz šesnaest evropskih zemalja, sa namerom da predstavi vizije budućnosti arhitekture iz perspektive generacije profesionalaca koji tek stupaju na scenu i koji će biti odgovorni za budućnost sredine u kojoj ćemo živeti.
Prema rečima glavnog gradskog urbaniste Milutina Folića, u okviru platforme „Budućnost arhitekture”, BINA 2016 bavila se neuralgičnim tačkama grada Beograda, pokušavajući da mapira mesta kojima su potrebne nova energija i namena. Sledeće 2017. godine u fokusu su bila beogradska predgrađa, sa svojim prednostima i problemima, kao tema zajednička svim velikim gradovima. Ove godine otišlo se korak dalje, od opšteg ka posebnom, izabrano je jedno konkretno beogradsko predgrađe – Ledine i slučaj BUS STOP FACELIFT.
– Namera je bila da se na konkretnim mini-lokacijama, na pet autobuskih stajališta sagleda mogućnost prostornih intervencija i sprovedu sve faze oblikovanja prostora, od analize lokacije, anketiranja građana, idejnih rešenja, javne rasprave do razvoja projekta i realizacije, sa namerama da se tokom radionice preispita mogućnost brzog, ali profesionalnog prostornog rešenja koje će stvoriti ili bar naznačiti mogućnost kvalitetnijeg i humanijeg korišćenja javnog prostora – istakao je Folić.
On je dodao da su tokom tri dana intenzivnog rada, uz saradnju đaka, profesora i zaposlenih OŠ „Vlada Obradović Kameni”, arhitekte uspele da realizuju svoje zamisli i pet novih i drugačijih autobuskih stajališta sada sačekuje putnike na relaciji Surčin – Ledine – Novi Beograd – Zeleni venac.
Svoj autorski pečat na stanicama ostavili su arhitektonski studiji: „Adamička.Broma” (Poljska), SKREI (Portugal), SmiA (Španija), MELEEM (Makedonija) i tim studenata Fakulteta primenjenih umetnosti iz Beograda.
– Poseban doprinos projektu BUS STOP FACELIFT dali su đaci koji su u saradnji sa Školom arhitektonskog razmišljanja za decu iz Minska detaljno analizirali svoje okruženje, napisali program, napravili skice i uradili makete svojih idealnih autobuskih stajališta. U dečijim projektima važan momenat predstavlja interakcija, igra i informacija. Verujemo da je neophodno da ih čujemo i ugradimo njihova razmišljana u prostor koji oblikujemo, jer oni su ti koji će ga u budućnosti najviše koristiti – istaao je Folić.
U realizaciji projekta, pored brižnog nadziranja od BINA tima, projekat je u svim fazama pratio i tim međunarodnih mentora koji i sami imaju veliko iskustvo u sličnim poduhvatima.
– Prve reakcije putnika su pozitivne, komšija takođe. Nadamo se da će stanice biti prostorno i vizuelno osveženje za putnike, da će ih čuvati, a da će možda biti i inspiracija za neke slične poduhvate – rekao je gradski urbanista.
Platformu su u Srbiji podržali Ministarstvo kulture i informisanja, Sekretarijat za kulturu Grada Beograda, Sekretarijat za javni saobraćaj, kao i niz donatora, sponzora i medijskih sponzora.