Ðurić je na tribini SNS sa građanima u Mesnoj zajednici Petka kod Lazarevca rekao da svi odlično znaju ko su akteri na političkoj sceni, pošto „svako iza sebe ima biografiju, ličnu kartu, dela i nedela“.
Sa jedne strane, kandiduje se politika koja hoće da popravlja i gradi Beograd koji je decenijama nazadovao, ali i strana koja je to uspela da preseče, dok su sa druge strane „tajkuni poput Dragana Ðulasa i Aleksandra Šapića“.
Kako je rekao Ðurić, zahvaljujući sadašnjoj vlasti u Beogradu vidljivi su znaci oporavka.
„Beograd je najveći grad na Balkanu i ima ogromne resurse i može da ide mnogo brže i da sa sobom povuče celu Srbije, naglasio je Ðurić.
Ističe da je Beograd u svakom smislu stub na kome počiva Srbija, ali i srpski narod izvan Srbije, kao i da su sve oči uprte u Beograd, zbog čega je „Beograd politički najveća nagrada i kazna za one koji ga izbube“.
„Ðilas i Šapić, a oni zaista jesu tajkuni i to nije preterivanje, su svoje politickce karijere koristili da uvećaju svoje lično bogatstvo i to može da se proveri“, rekao je Ðurić i istakao da su upravo Ðilas i Šapić zavili grad u crno, tako da na ovim izborima građani nemaju težak izbor.
Ðurić je, ipak, ukazao da ne treba misliti da su ovi izbori u Beogradu laki i pozvao građane da u što većem broju izađu na glasanje i daju podršku politici Aleksandra Vučića koji je počeo da izvlači našu zemlju iz „blata“.
Ðurić ističe i da se 4. marta ne radi samo o Beogradu, već o tome da li će Srbija nastaviti da ide napred i biti složna, pošto smo sada , kako kaže, najbliže onoj uzrečici „Daj Bože da se Srbi slože“.
Podsetio je da su stubovi politike SNS: politička stabilnost države Srbije, jačanje regionalne stabilnosti i ekonomski razvoj i poručio da nakon svih decenija osipanja i propadanja moramo da budemo okrenuti tome.
„Samo tako možemo da ostvarimo naše nacionalne ciljeve“, poručio je Ðurić.
Tribini su prisustvovali i članovi Glavnog odbora SNS Bojan Stević, Milorad Grčić i Bojan Sinđelić.
Ðurić: Nema odustajanja od Kosova i Metohije
Srbija nikada neće odustati od Kosova i Metohije, poručio je danas direktor Kancelarija za KiM Marko Ðurić ističući da uprkos tome što se 17. februara navršava 10 godina od samoproglašene nezavisnosti Kosovo tu lažnu tvorevinu nije priznalo tri četvrtine čovečanstva.
„Nema odustajanja od toga“, rekao je Ðurić.
On je tokom razgovora sa građanima u mestu Petka kod Lazarevca rekao da je pitanje KiM jedno od najozbiljnijih državnih i nacionalnih pitanja naše zemlje.
Naglasio je da Srbija nikada, kao u prethodne četiri godine, nije toliko radila za svoj narod na KiM.
Ðurić je kazao da predsednik Srbije Aleksandar Vučić „zaleže i stavlja svoju političku kičmu u procep“ kako bi sačuvao KiM i da će ta politika biti nastavljena.
Sa druge strane, naglasio je Ðurić, mnogi su se uplašili političkih rezultata Srpske liste na KiM – da su se Srbi složili do te mere, s obzirom da se podrška Srpskoj listi na prethodnim izborima u južnoj pokrajini kretala između 80 i 90 odsto, što pokazuje koliko ljudi na KiM cene predsednika Vučića prema KiM.
Podsetio je da će se 17. februara navršiti 10 godina od jednostrane proglašne nezavisnosti Kosova i naglasio da ih i dalje po broju stanovnika ne priznaje više od tri četvrtine čovečanstva.
Kako je rekao, samoproglašeno Kosovo kupuje „mikro državice, časte, donesu kofer para“, ali uprkos tome Kosovo nije član ni UN, Saveta Evrope niti i jedne važne međunarodne organizacije.
„Nećemo ni mi da priznamo tu lažnu tvorevinu, nećemo da priznamo sve dok je Vučića i dok vodimo ovakvu politiku“, poručio je Ðurić.
Kaže i da su zahvaljujući sadašnjoj politici prema KiM, u prethodne četiri godine potputno ili delimično obnovljene 42 crkve i manastira, takođe da je u prethodne tri godine izgrađeno za naše ljude 888 stanova i kuća, potpuno nova bolnica u Kosovskom pomoravlju i drugo.
Kako je rekao, na univerzitetu u Kosovskoj Mitrovici studira čak 12.000 studenata, dok studentski grad ima više od od 4.000 studenata.
Ðurić je poručio da će Srbi na KiM opstati i da Srbija više nikada neće dozvoliti da joj se ponove porazi i gubici poput 10. jun 1999. i 17. marta 2004. godine.