foto Beoinfo
Zamenik gradonačelnika Goran Vesić je podsetio da je ranija pokrivenost Beograda urbanističkim planovima bila svega oko 35 procenata.
– Ovaj saziv gradske Skupštine na svakoj sednici usvaja bar pet, šest, a nekad i više urbanističkih planova, kako gotovih tako i odluke da se rade novi. Kada se donese odluka, izrada plana traje otprilike godinu dana, mada je novim Zakonom o planiranju i izgradnji taj rok skraćen. Zbog toga se nadam da će ta procedura biti i brža kako bi se i investiranje ubrzalo. Trenutno je pokrivenost planovima grada oko 65 odsto, sa ciljem da do kraja ovog mandata bude oko 70 procenata – rekao je Vesić, pojašnjavajući da to praktično znači da je pokriven čitav grad, jer će preostati oni manje bitni delovi u urbanističkom smislu.
Vesić je dodao da svaki od objekata koji se gradi, ne samo da zapošljava građevinsku industriju i podiže bruto domaći proizvod, već i obezbeđuje nova radna mesta. On se posebno osvrnuo na plan koji se tiče privredne zone duž Ibarske magistrale, podsećajući da je ovo jedna od 11 takvih zona. On je pojasnio da su dve već u potpunosti zaživele.
– Privredne zone se nalaze na obodima grada ili na granicama prigradskih opština i omogućavaju veće investiranje i više radnih mesta – naveo je Vesić.
Beograd je odgovorna lokalna samouprava i radi mnogo na privlačenju investitora, čime se obezbeđuju i nova radna mesta – to je politika grada, ocenio je Vesić.
Skupština grada Beograda na današnjoj sednici donela je tri plana detaljne regulacije i usvojila odluke o izradi, izmeni i dopuni još četiri plana. Usvojeni su planovi detaljne regulacije za deo novobeogradskog bloka 65, zatim za blok između ulica Vojvode Stepe, Otokara Keršovanija, Bilećke i Generala Rašića na Voždovcu, kao i za komercijalnu zonu uz Ibarsku magistralu, južno od raskrsnice sa Obilaznicom u Rakovicu.
Kako je obrazložila Svetlana Jovičinac iz Sekretarijata za urbanizam i građevinske poslove, za sve planove sprovedena je sva zakonom predviđena procedura. Prvim planom obuhvaćena je površina od oko devet hektara, a planirana je gradnja objekata u funkciji stanvanja i poslovanja. Predviđena je gradnja i komercijalnih objekata. Specifičnost je što se na ovoj lokaciji nalazi i hangar starog aerodroma koji je objekat kulture. Dati su uslovi za njegovu sanaciju, adaptaciju i rekonstrukciju. Takođe, na ovoj lokaciji planirani su i objekti za obezbeđivanje depandansa kombinovane dečje ustanove.
Kad je reč o drugom planu, lokacija je važna sa urbanističkog aspekta, a objekat koji će se graditi je namenjen mahom za stanovanje. Prema važećoj planskoj dokumentaciji realizacija ovog bloka započeta je u prethodnom periodu, a planom se unapređuje to rešenje.
Trećim planom se uređuje privredno-komercijalna zona uz Ibarsku magistralu, i kako je istakla Jovičinac, ovaj prostor se prvi put planski razrađuje. Planom je obuhvaćena površina od oko 260.000 kvadratnih metara, a očekuje se da će se otvoriti oko 2.000 novih radnih mesta.
Planovi koji će se tek raditi tiču se stanovanja, mešovitih gradskih centara i infrastrukture.
Grad pomaže deci sa ulice
Na sednici Skupštine grada Beograda Sekretarijat za socijalnu zaštitu je predložio novu uslugu socijalne zaštite Svratište, koju su potom usvojili odbornici Skupštine grada u sklopu izmena i dopuna Odluke o pravima i uslugama socijalne zaštite.
– Ova usluga će po prvi put biti sistemski podržana od strane Grada Beograd. Na ovaj način se pristupilo sveobuhvatnom rešavanju pitanja zaštite jedne od posebno ranjivih grupa, a to su deca koja žive i rade na ulici, čime grad Beograd sprovodi aktivnu zaštitu ove dece – izjavila je gradska sekretarka za socijalnu zaštitu Nataša Stanisavljević.
Ona je naglasila da je usluga svratište dostupna deci, mladima, odraslim i starim licima koji žive ili rade na ulici i dobrovoljno zatraže ili pristanu na uslugu. Uslugom svratišta obezbeđuje se pružanje privremenih ili povremenih intervencija i zadovoljavanje trenutnih potreba, kao i posredovanje u obezbeđivanju dostupnosti drugih usluga u zajednici.
– U okviru usluge svratišta, u skladu sa procenom potreba, korisniku se obezbeđuje obrok, uslovi za održavanje lične higijene, odeća, obuća i uslovi za njihovo održavanje, boravak, posredovanja u obezbeđivanju dostupnosti usluga u zajednici (zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih, pravnih i drugih usluga u zajednici), edukaciju i podršku u sticanju osnovnih životnih veština i pružanje psiho-socijalne podrške – precizirala je Nataša Stanisavljević.
Kako je naglasila, ulaganje u ovu vrstu usluge kao dela socijalne zaštite je najbolja prevencija, budući da se radi o kategoriji gde se u visokom stepenu regrutuje i prevenira, odnosno suzbija socijalna patologija.
– Stoga će grad Beograd, u skladu sa prioritetima i potrebama, u narednom periodu razmatrati modalitete pružanja usluge Svratišta koji će na najadekvatniji način odgovoriti potrebama dece i mladih – naglasila je sekretarka za socijalnu zaštitu.
Prema njenim rečima usluga će se pružati u odvojenom delu Prihvatilišta za decu u novom prostoru u Ulici Živka Davidovića. Kapacitet Svratišta će biti 30 korisnika, a početak usluge je planiran u toku 2019. godine.
Grad Beograd u sklopu delatnosti Sekretarijata za socijalnu zaštitu najdirektnije pruža podršku očuvanju porodice, naročito porodice koja se usled negativnih socijalnih indikacija nalazi u riziku.
– Nastojaćemo i dalje da na najadekvatniji način odgovoramo na potrebe dece i mladih iz ovih osetljivih kategorija, jer je upravo naša odgovornost da pružimo podršku deci bez roditeljskog staranja kao i porodicama koje su socijalno ugrožene kroz razvoj sistema obrazovanja, zdravlja, pravosuđa, socijalne zaštite, zaštite od nasilja – izjavila je Stanisavljević.