Kako je istakao potpredsednik Privredne komore Srbije Miroslav Miletić, iako je posredovanje u privrednim sporovima sve više zastupljeno u svetu, a kod nas je u pravni sistem uvedena 2005. i dodatno Zakonom o posredovanju unapređena 2015, ona se još nedovoljno primenjuje u našoj zemlji.
“Kod nas medijacija nije zaživela i zato u narednom periodu najveći deo aktivnosti treba usmeriti u pravcu šire i bolje informisanosti privrednih subjekata o prednostima tog načina rešavanja sporova”, rekao je Miletić.
On je istakao da posredovanje moze da smanji opterećenje sudova, iako ne predstavlja zamenu za efikasan, pravičan i lako dostupan sudski postupak i naglasio da Centar za usluge i posredovanje PKS-a nastoji da približi institut medijacije mikro, malim i srednjim preduzećima “jer upravo njima veliku štetu nanose dugi, neefikasni i skupi sudski postupci”.
Predsednik Nacionalnog udruženja medijatora Srbije (NUMS) Blažo Nedić ukazao je na rezultate istraživanja o načinima rešavanja privrednih sporova, koja su u Sjedinjenim Američkim Državama sprovedeno 1997, a zatim i 2012.
Kako je objasnio pre 20 godina 52 odsto ispitanih privrednih subjekata reklo je da sporove rešavaju prvo koristeći alternativni način, a od tog procenta 70 odsto se najpre odlučivalo za arbitražu, 20 odsto za medijaciju, a za ostale oblike deset odsto.
Istraživanje iz 2012. pokazalo je da se promenio stav prema alternativnom nalaženju rešenja za sporove u privredi.
Naime, 99 odsto ispitanih privrednih subjekata u SAD reklo je da prvo koristi alternativni način rešavanja sporova kada do njih dođe.
Od tih 99 odsto, za arbitražu se odlučivalo 30 odsto, za medijaciju 65 odsto, a za ostale načine pet odsto.
Konsultantkinja za pravosudne profesije u Ministarstvu pravde Ivana Ninčić, naglasila je da šira primena medijacije nije samo strateški prioritet, već da je to imperativ kojem treba da težimo pre svega, kako je rekla, radi stvaranja uslova za razvoj te korisne veštine i povoljnijeg privrednog i društvenog okruženja.
Ona je dodala da su privredni sudovi u Srbij tokom 2016. u rad primili 15.720 predmeta i konstatovala da je za razliku od Austrije, u kojoj na 100 stanovnika dolazi 1,11 parničnih postupaka, i Nemačke, gde je to 1,76, u Srbiji ima čak 3,18 parničnih postupaka.