Plan generalne regulacije odnosi se na naselje Barajevo u istoimenoj gradskoj opštini, faza 1. Planovi detaljne regulacije tiču se izgradnje vangradskog toplovoda od Obrenovca do Novog Beograda, zatim dels Bulevara despota Stefana, od Džordža Vašingtona do Cetinjske, u opštini Stari grad, dela ulične mreže stambenog kompleksa „Staro naselje” u Železniku sa denivelisanim prelazom preko železničke pruge, u opštini Čukarica, te dela naselja Mirijevo, na lokaciji Orlovsko naselje, opština Zvezdara.
Planove je uradio Urbanistički zavod Beograda, a sredstva za njihovu izradu su obezbedili opština Brajevo, „Beogradske elektrane” i Direkcija za grđevinsko zemljište i izgradnju Beograda. Oni će biti osnova za urbanističko uređenje, ulaganja u sređivanje saobraćajno-infrastrukturnih površina, kao i za dalji razvoj i unapređenje sistema grejanja u Beogradu.
Jedna od odluka za buduću izradu plana detaljne regulacije, sa kojom su se složili odbornici Skupštine grada, jeste plan detaljne regulacije za gondolu Kalemegdan– Ušće, na gradskim opštinama Stari grad i Novi Beograd. Izrada plana poverena je Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, koji je dužan da nacrt uradi u roku od tri meseca. Takav nacrt biće izložen na javni uvid u Skupštini grada. Okvir obuhvata komercijalne sadržaje, objekte i komplekse javnih službi, saobraćajne površine, vodne i infrastrukturne površine, kao i javne zelene površine. Okvirnom granicom obuhvaćena je i trasa kabinske žičare u delu parka Ušće, zaštićena područja Kalemegdana, Kosančićevog venca, priobalna zona Novog Beograda, kao i akvatorija reke Save. Ukupna površina iznosi oko 11 hektara.
Jurij Gagarin i Sibinjanin Janko dobijaju spomenike u Beogradu
Odbornici Skupštine grada na današnjoj sednici prihvatili su odluke da Beograd dobije spomenike Juriju Aleksejeviču Gagarinu i Janošu Hunjadiju. Spomenik Gagarinu nalaziće se u istoimenoj ulici kod broja 155 u Novom Beogradu, a Hunjadiju na Zemunskom keju. Prvi će biti podignut sredstvima „Karić fondacije”, a drugi Ambasade Republike Mađarske. Na sednici su formirani i odbori za podizanje ova dva spomenika.
Kako je podsetila predsednica Komisije za spomenike i nazive trgova i ulica Jasmina Mitrović Marić, Gagarin je bio prvi čovek u kosmosu, a podizanjem spomenika njemu u čast Novobeograđani, ali i svi žitelji našeg glavnog grada i njegovi posetioci osetiće veličinu njegovog čina. Kad je reč o Hunjadiju, u narodu poznatom kao Sibinjanin Janku, Mitrović Marić je ocenila da se u njegovo doba na ovom tlu branila hrišćanska Evropa. To je dokaz da je Beograd još tada bio istinski evropski grad, rekla je ona.
Na teritoriji opštine Vračar ubuduće će se nalaziti Ulica Nikolaja Hartviga i Ulica Svetozara Gligorića. Prva ulica zauzimaće deo Dubljanske, od Čuburske do Ulice Maksima Gorkog, a druga takođe deo Dubljanske, od Graničarske do Čuburske. Inicijativa da veliki prijatelj srpskog naroda i diplomata Hartvig dobije ulicu u našem glavnom gradu potekla je od članova Komisije za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine grada, dok je Šahovski savez Beograda inicirao da jedna ulica u Beogradu ponese na ime našeg šahovskog velemajstora Svetozara Gligorića.
Na Savskom vencu Botićeva ulica promenila je naziv u Ulica Mihaila Mike Jankovića na inicijativu Muzeja istorije Jugoslavije. Ova promena ima za cilj, između ostalog, realizaciju projekta Muzeja „25. maj”, koji je posvećen obeležavanju četrdesetogodišnjice smrti autora ovog muzeja – arhitekte Jankovića.
Delu Ulice Mali Kalemegdan, od Tadeuša Košćuška do glavne kapije Zoološkog vrta, određen je naziv Ulica Vuka Bojovića, na inicijativu Zoološkog vrta, a deo Palmotićeve, od Džordža Vašingtona do Bulevara destota Stefana, na Starom gradu, dobio je nov naziv – Ulica Milana Kašanina, na inicijativu Biblioteke „Milutin Bojić”. Glumica Olivera Marković i operski pevač Živan Saramandić dobili su ulice na teritoriji opštine Čukarica, i to tako što je promenjen naziv Osogovske ulice odnosno prvog prilaza Ulice Miloja Zakića.
Beograd je na današnjoj sednici dobio i dva nova naziva parkova, pa će se ubuduće park na Savskom vencu, između Kneza Miloša, Nemanjine, Balkanske i Admirala Geprata, zvati Park Gavrila Principa, a na Starom gradu, u Ulici kralja Milana – Park Aleksandrov. Inicijativu za prvu odluku podneo je odbornik Skupštine opštine Savski venac Dušan Ilić, a za drugu Ministarstvo kulture i informisanja.
Prihvaćen je i predlog grupe građana koji žive i rade u naselju Belvil za ponovno definisanje Bulevara Crvene armije, koji počinje od Ulice Milutina Milankovića kod hotela „Holidej in”, ide do raskršća ulica Đorđa Stanojevića i Dr Agostina Neta, te nadalje do Jurija Gagarina i „Delta sitija”.
Prema rečima Jasmine Mitrović Marić, svi ovi ljudi zadužili su Beograd, srpsku misao i kulturu i, svako u svom domenu, učinili su mnogo za naš glavni grad. Ona je ocenila da im zato Beograd duguje i da je ovo način da se ispravi nepravda. Komentarišući donetu izmenu odluke o podizanju i održavanju spomenika i skulpturalnih dela, ona je pozvala sve da čuvaju spomenike, štaviše da se deca odmalena uče da ih poštuju i imaju interakciju sa njima. Kako je ocenila, to je najbolji način da se spreče skrnavljenje spomenika i spomen-obeležja u Beogradu.
Skupština Beograda: Izmene rada kafana i muzike u Cetinjskoj, Zetskoj i Skadarskoj ulici