Kulturni dnevnik Beograda

Srbija je prava kulturna riznica , a posebno  Beograd  koji je metropola i uopšte nije slučajno to što se Beograd našao na listi kandidata za evropsku prestonicu kulture 2020. godine. Pored velikog broja kulturnih dešavanja, srpska prestonica postaje sve poznatija širom sveta upravo po tome što nudi veliki izbor kulturnih i zabavnih mesta na kojima se svi osećaju kao kod kuće. Prema podacima Gradskog zavoda za informatiku i statistiku grada Beograda u njihovoj publikaciji „Beograd u brojkama“ za 2018. godinu, promet turista u Beogradu već nekoliko godina u nazad kontinuirano raste, te je tako u toku 2017. godine u Beogradu bilo 323.324 noćenja više nego predhodne godine što je za 17% povećanje u odnosu na predhodnu godinu.

Ono što predstavlja problem jeste dostupnost informacija iz oblasti kulture i medijskom prostoru za sadržaje iste, a to ne treba prepustiti samo Beogradu, već ceo region upoznati sa divnim kulturnim manifestacijama u Beogradu i u Srbiji. Uzimajući u obzirom marginalizaciju kulture i to da se sve manje medijskog prostora ostavlja za kulturne rublike, osnovni cilj ovog projekta jeste da se medijski ponovo oživi kulturna scena Beograda, pa i Srbije, koja postoji, ali se malo ili nimalo govori o istoj. Naš je cilj da informišemo kako Beograđane tako i sve gledaoce u Srbiji i šire o kulturnoj ponudi u Beogradu. Emisije možete preslušati ovde:

Urađeno je 16 radijskih emisija i obuhvaćene su sledeće teme, a u nastavku teksta možete pročitati i kratak sadržaj svake od njih.

  • kultura kroz kulturne centre
  • kultura kroz izdavaštvo
  • kultura kroz muzeje
  • kultura kroz pozorišta
  • kultura kroz galerije
  • kultura kroz muziku

 

Bilja Krstić, muzičar

Nastupajući na “Bir Festu“, Bilja Krstić je sa slušaocima Studija B podelila svoja iskustva sa scene, otkrila na koji način se priprema za koncerte i zašto voli nastupe na najpoznatijoj fešti piva u Beogradu. Koncerti na „Bir festu“ su za nju veliki izazov, jer publika koja dolazi nije samo ona koja isključivo sluša njenu muziku.

 

Miroslav Predojević, fotograf

Koliko je fotografija formirala i definisala Beograd? Ko su fotografi koji su učinili njegove ulice i zgrade jedinstvenim? Fotograf Miroslav Predojević nas vodi kroz malu istoriju beogradske fotografije čiji je i sam deo bio beležeći život Beograđana u drugoj polovini XX veka.

 

Vule Žurić, književnik

Jedan od pisaca koji kroz svoju prozu još uvek prenosi duh Sarajeva u kome je odrastao, sa slušaocima je podelio kako nastaju njegovi romani i priče. Žurić se posebno osvrnuo na svoju fascinaciju Brankom Ćopićem kome je posvetio roman koji je doživo ogroman uspeh kod publike i kritike.

 

Pavle Zelić, strip scenarista

Da li još uvek volimo da čitamo stripove? Koliko su stripovi dostpuni publici? O svemu tome je govorio književnik i strip scenarista Pavle Zelić koji je otkrio zbog čega je strip najvažnija umetnost, koliko se razvio poslednjih decenija I kakav je uticaj imao na druge umetnosti, posebno film.

 

Ljubica Arsić, književnica

Neka od večnih pitanja istorije književnosti su koliko su žene doprinele njenom razvoju. Kakav je položaj žene u savremenoj prozi i koliko su žene uspele da napišu važne romane u istoriji? Neke od tih tema tumači naša poznata književnica Ljubica Arsić.

 

Miki Pješčić, urednik salona stripa

Jedna od najvažnijih međunarodnih manifestacija u Beogradu je “Salon stripa”. Urednik tog salona Miki Pješčić vraća nas na početke, kada je sve izgledalo kao mala ideja entuzijasta koja je vremenom uspela da okupi najznačajnija imena svetskog stripa koja su posetila Beograd upravo zbog te manifestacije.

 

Lidija Ham Milovanović, kustos Narodnog muzeja

Gde su muzeji danas u Srbiji? Koliko oni formiraju ukus publike? Nakon što je dugo godina bio zatvoren, Narodni muzej je konačno obnovljen i otvoren za posetioce. Viši kustos Lidija Ham otkriva koliko je uspeo da povrati staru slavu i postane ono što je bio nekad: mesto okupljanja zaljubljenika u umetnost.

 

Olivera Vukotić, kustos ULUS-a

Izložbe su nekad bile merilo kulturnog ukusa. Istoričarka umetnosti Olivera Vukotić pojašnjava razliku između izložbi pre pojave fejsbuka i internet i onih koje se danas priređuju u beogradskim galerijama. Da li izložbe još uvek imaju onaj značaj koji su imale u prošlosti kada su bile mesto druženja, razmene umetničkih pogleda i širenja pozitivnog pogleda na umetnost?

 

Dragomir Zupanc, reditelj

Mnogobrojni filmski festival u Srbiji nude sliku onoga što se snima u zemlji, ali i u celom svetu. Ipak, festival etnološkog filma je specifičan zbog toga što prenosi priču o životu ljudi, tradiciji, običajima, kulturnom nasleđu. Reditelj Dragomir Zupanc, inače jedan od selektora tog festival, govori o tome šta filmovi sa raznih krajeva sveta, iz gotovo zaboravljenih sredina mogu da ponude.

 

Igor Marojević, pisac

Jedna od večnih tema književnosti je bio i ostao alkoholizam. Književnik Igor Marojević je u “Romanu o pijanstvima” pokrenu temu koja otkriva tu mračnu stranu ljudskog duha. Koliko su pisci ovoj temi pristupali iskreno, kroz lično iskustvo, a koliko su mnogi od tih romana samo fingiranje zavisnosti, glavna je tema o kojoj Marojević govori.

 

Lidija Nikolić, prevodilac i pulicista

U knjigama posvećenim Margit Stefanović iz EKV-a, Lidija Nikolić je odlučila da uradi knjigu posvećenu celom bendu I svemu što je napisano o njemu. Tako je nastala knjiga “Sav moj bol” koja je objedinila tekstove brojnih novinara, publicita I rok kritičara koji su nekada pisali o fenomenima najčuvenijeg jugoslovenskog I beogradskog benda EKV.

 

Rade Milić, arheolog

Koliko Beograđani, tokom šetnje ulicama svog grada, razmišljaju šta se nalazi ispod njih. Arheolog Rade Milić govori o tome šta je sve zakopano u Beogradu, gradu koji je preživeo najburniju istoriju, bio rušen I građen, ali koji je sačuvao sve one civilizacije koje su ga podizale ili okupirale.

 

Marko Aleksić, arheolog

Koliko je srednjevekovno nasleđe Srbije nešto čega se setimo samo na jubilejima ili kada je ugroženo. Arheolog Marko Aleksić podelio je svoja iskustva sa putovanja tokom kojih je boravi na brojnim lokalitetima koji su pomalo zaboravljeni, a od izuzetnog su značaja za istoriju Srbije.

 

Aleksandar Gatalica, književnik

Roman “Veliki rat” Aleksandra Gatalice je uz Ninovu nagradu postigao i veliki uspeh kod publike. Gatalica je još jednom podelio svoja sećanja na pisanje tog romana, ali i otkrio zašto je veliki ljubitelj klasične muzike.

 

Draginja Maskareli, kustos

Moda u Beogradu je bila slika I prilika života u gradu koji je pokušavao da liči na Pariz I Beč. Kustoskinja Muzeja primenjene umetnosti priredila je izložbu “Moda u modernoj Srbiji” kroz koju je pokazala kako su trendovi stizalu, šta se nosilo, ko je mogao da plati ono što je bilo hit u Evropi.

 

Gordana Milosavljević, urednik u “Službenom Glasniku”

Fenomen dramskog pisca Mate Matišića, čije su drame prvi put nedavno postavljene na sceni Beogradskog dramskog pozorišta, su potvrda da neki umetnici stvaraju velika dela koja direktno govore o bivšoj Jugoslaviji. U “Službenom glasniku” se pojavila knjiga njegovih drama, što je prvi pokušaj da se njegovo delo približi čitaocima iz Srbije. O veličini Mate Matišića, o njegovim filmovima, predstavama, ali I muzici koju je komponovao za filmove, govorila je urednica u toj izdavačkoj kući Gordana Milosavljević.

Najnovije vesti

Vremenski podaci

Utorak
Pretežno vedro

Trenutna temperatura 32°C

Pretežno vedro

Sreda
Sunčano

Max: 34°C
Min: 22°C

Sunčano

Vremenska prognoza za 5 dana