To bi trebalo da omasovi primenu kvalifikovanog elektronskog potpisa koji će biti ekvivalent svojeručnom potpisu, predviđeno Zakonom o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju.
Do sada je, zbog komplikovane procedure, svega 360.000 građana koristilo usluge elektronskog potpis, odnosno pet odsto stanovništva.
Kvalifikovani elektronski potpis omogućiće potpuno sigurnost, bezbednost i visok stepen pouzdanosti, a zakonom su utvrđeni različiti postupci identifikacije.
U zavisnosti od stepena rizika od zlouptreba i moguće štete, postojaće tri nivoa identifikacije – osnovni, srednji i visoki.
Novim zakonom biće uveden i elektronski pečat za pravna lica, a predviđeno je i formiranje elektronskog magacina za čuvanje dokumentacije.
Pravna lica imaće elektronski pečat koji će istovremeno biti zamena za pečat i svojeručni potpis ovlašćenog lica zajedno, odnosno imaće punopravnu snagu.
To rešenje će omogućiti i povezivanje različitih informacionih sistema i institucija koje mogu da razmenjuju pečatirana elektronska dokumenta.
Slanje takvih dokumenata biće sa većim stepenom pouzdanosti, jer elektronska dostava omogućava da se vidi tačno vreme slanja i prijema svakog dokumenta što je bitno za sudske i upravne postupke.
Usluga kvalifikovane elektronske dostave je zamena za uslugu preporučene pošiljke, omogućava pouzdanost i sigurnost da će doći na adresu na koju je dokument i poslat.
Formiranje elektronskog magacina za čuvanje dokumentacije je važno zbog privrede, ali će i dalje postojati obaveza čuvanja dokumenata u papirnom obliku.
Zakon, prema rečima predlagača, treba da omogući dalju modernizaciju javne uprave, a građanima da obezbedi lakši pristup uslugama javne vlasti, kao i da omogući prelazak na elektronsko poslovanje, da otkloni sve prepreke za brže efikasnije i jeftinije poslovanje, što je korist i za građane, privredu i javnu uprave.